Directory

Državni arhiv u Zagrebu

CONTACT DETAILS (See moreSee less)
Visitor''s address: Opatička 29, 10000 Zagreb
Country:

Hrvatska

E-mail address:
Webpage:
Telephone:
+385 1 4807 150
Fax:
+385 1 4807 157
ACCESS & SERVICE INFORMATION (See moreSee less)
Opening hours:

9:00-14:00

Directions:

Sjedište Državnog arhiva u Zagrebu nalazi se u Opatičkoj 29 na zagrebačkom Gornjem gradu, na uglu Opatičke i Demetrove ulice. Do njega možete doći Radićevom ili Mesničkom ptreko Demetrove ulice. Najbliže tramvajske postaje su na Trgu bana Josipa Jelačića , u Ilici i Frankopanskoj ulici. Također možete doći uspinjačom koja vozi svakih 10 minuta na relaciji Tomićeva ulica - Strossmayerovo šetalište podno Kule Lotrščak te autobusom ZET-a, linije 150 na relaciji Tuškanac garaža - Gornji grad - Trg bana Josipa Jelačića, koji vozi svakih 30 minuta.

Access conditions: Accessible to the public
Disabled access: Facilities for disabled people are available
Terms of use:

Arhivsko gradivo dostupno je za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) i Pravilniku o radu čitaonice DAZGa.

Archives research service:

Čitaonica Državnog arhiva u Zagrebu raspolaže s 30 radnih mjesta od čega 4 opremljena čitačima mikrofilma, 1 računalom koje omogućuju pristup bazi podataka s opisom arhivskog gradiva, a 6 radnih mjesta je opremljeno priključcima za rad računalima tako korisnici mogu koristiti i svoja računala. U čitaonici se nalaze obavijesna pomagala fondova i zbirki DAZG-a i u njoj se uz arhivsko gradivo naručuje i koristi knjižna građa. Stručno osoblje u čitaonici zaprima zahtjevnice za korištenje arhivskog gradiva i knjižne građe; zahtjevnice za istraživanje; zahtjevnice za izdavanje ovjerenih preslika, potvrda i uvjerenja; narudžbe za izradu preslika izvornog i mikrofilmiranog gradiva te pružaju stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala i arhivskog gradiva. Naknade za usluge navedene u čl. 42,43 Pravilnika o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/99) naplaćuju se prema cjeniku DAZG-a.

Exhibition:

U hodnicima Arhiva na prvom katu pripremaju se tematske izložbe arhivskog gradiva.

ARCHIVES & HOLDINGS DESCRIPTION (See moreSee less)
Archival and other holdings:

Arhiv čuva 1269 fonda i zbirke, odnosno 0ko 12.000 d/m arhivskog gradiva koje je najvećim dijelom nastalo radom uprave i javnih službi u rasponu godina od 1258. do 2000. te gradivo pravosuđa, školstva, gospodarstva, političkih organizacija te društava i udruga nastalo u 19. i 20. stoljeću s područja nadležnosti.

Extent of holdings: 12.000 m
History of the archive:

Državni arhiv u Zagrebu razvio se iz pismohrane Slobodnog kraljevskog grada Zagreba. Začetak Arhiva vezan je uz izdavanje bule Bele IV. 1242. godine, a njoj se tijekom stoljeća priključuju druge povelje, gradski statuti, zapisnici sjednica te knjige i spisi nastali iz upravne, sudbene i gospodarstvene djelatnosti Poglavarstva slobodnog kraljevskog grada Zagreba. Iz prvih pisanih izvora o čuvanju arhivskog gradiva koji potječu iz 16. stoljeća saznajemo da su se važne povelje čuvale u zasebnoj škrinji u sakristiji crkve sv. Marka u posebnom spremištu zvanom Cancellus. Gradivo je bilo prvi puta popisano 1774. u sklopu upravnih reformi Marije Terezije i Josipa II. Tada je izrađen Elenchus, odnosno abecedni upisnik. Na poticaj i prijedlog Družbe Braće Hrvatskog Zmaja Gradsko poglavarstvo zaključkom od 11. svibnja 1907. osnovalo je Gradsku knjižnicu i muzej, u čijem sastavu je bio i arhiv. Tako je počelo institucionalno čuvanje arhivskog gradiva Grada Zagreba. Uprava nad arhivom bila je povjerena Družbi, koja je stručno rukovanje i nadzor nad arhivom povjerila Emilu Laszowskom. On je već 1907. prenio u kulu nad Kamenitim vratima škrinju s ispravama, kao i dio arhivskog gradiva koje se nalazilo u Gradskoj vijećnici. Na temelju zaključka Gradskog poglavarstva 1914. iz Kamenitih vrata prenešen je dio arhivskog gradiva nastalog do 1848. kao depozit u novoizgrađenu zgradu Zemaljskog arhiva, a danas Hrvatskog državnog arhiva. Iduće godine predani su u polog Zlatna bula i neki gradski statuti, a kasnijih godina i gradivo nastalo do 1858. Grad je i dalje ostao vlasnik arhivskog gradiva. Nakon Drugog svjetskog rata veći dio gradiva nastalog radom Gradskog poglavarstva Zagreb (1850.-1945.) nalazio se u Gradskoj vijećnici, a manji dio u priručnim pismohranama nastalih radom pojedinih gradskih ureda. Zaključkom Izvršnog odbora Narodnog odbora grada Zagreba od 11. 9. 1945. osnovan je Povijesni arhiv grada Zagreba, Povjerenstvo za uređenje gradske arhivske građe koji djeluje u sastavu Prosvjetnog odjela Narodnog odbora grada Zagreba. Godine 1947. Povjerenstvo prerasta u Arhiv grada Zagreba, kojeg Narodni odbor grada Zagreba potvrđuje kao samostalnu ustanovu na sjednici od 15. lipnja 1950. godine, a Predsjedništvo vlade Narodne Republike Hrvatske svojom odlukom od 16. studenog 1951. odobrava njegovo osnivanje sukladno odredbi Općeg zakona o državnim arhivima od 23. siječnja 1950. Time se Arhiv kao samostalna ustanova konačno odvaja od uprave. Godine 1962. Arhiv mijenja naziv u Historijski arhiv u Zagrebu, 1993. godine mijenja naziv u Povijesni arhiv u Zagrebu, a 1997. dobiva današnji naziv - Državni arhiv u Zagrebu.

Date of the archives foundation: 1907
Archives act:

Na poticaj i prijedlog Družbe Braće Hrvatskog Zmaja Gradsko poglavarstvo zaključkom od 11. svibnja 1907. osnovalo je Gradsku knjižnicu i muzej, u čijem sastavu je bio i arhiv.

Archive building:

Prostor u Gornjem gradu na kojem su izgrađene zgrade DAZG-a bio je veliki ugaoni kompleks koji je zapremao dvije stare zemljišne parcele pa su se tako do 1878. održala i dva popisna kućna broja. U prvoj polovici 18. st. (nakon požara 1731.) parcela uz Opatička vrata bila je zemljište s gospodarskom zgradom koja je pripadala plemićima Draškovićima. Na drugom zemljištvu nalazila se drvena kuća koja je promijenila nekoliko vlasnika. Godine 1740. tu kuću je od Kristofora Galjufa kupio gradski sudac Ladislav Szalle. On je 1742. kupio i susjedno zemljište s ruševinama svoda iznad podruma. Godine 1769. od njegove udovice kupio je taj kompleks podžupan Zagrebačke županije Petar Spišić, a njegova udovica prodala je 1798. grofu Aleksandru Erdödyju na tom mjestu "zidanu kuću s brežuljkom". Nije moguće utvrditi je li Erdödy tada kupio već gotovu današnju dvokatnicu na zapadnom gradskom bedemu; vjerojatnije je da ju je sam dao graditi. To zapadno krilo trokatne arhitektonske ugaone cjeline kraćim dijelom pročelja dopire do Opatičke ulice, a glavnina pročelja okrenuta je prema Tuškancu. Iako su u to krilo uneseni klasicistički elementi, ono je ipak sačuvalo neke kasnobarokne osnove: ornamentika na pročelju i svodovi u prizemnim prostorijama. Od nasljednika grofa Aleksandra Erdödya kupio je grof Franjo Drašković 1834. zidanu kuću, cijeli prostor na uglu Opatičke i Demetrove ulice i brežuljak prema Tuškancu. Nije moguće sa sigurnošću utvrditi tko je gradio ugaonu jednokatnicu kaja zatvara ovu cjelinu prema Opatičkoj i Demetrovoj ulici. Vjerojatnije je da je to bio novi vlasnik grof Franjo Drašković. Neki pisci smatraju da ju je gradio Bartol Felbinger. Dobro je usklađena sa zatečenom dvokatnicom i raskrižjem na kojem ima tupi ugao; ima skromno i skladno bidermajersko pročelje i posebno lijepo oblikovane dvije veže nadsvođene gdjegdje i dvostrukim pačetvorinastim sfernim kapama s poprugama. Zbog zakrivljenosti jedne veže one se lepezasto šire, pa su jedini primjer ovakve nepravilne svodne konstrukcije u Gornjem gradu. Prizemne prostorije također su nadsvođene pačetvorinastim sfernim kapama s poprugama. U vrijeme ove klasicističke gradnje, po svoj prilici oko 1835. i stara zgrada na gradskom bedemu bila je pregrađena i tada je dobila neke klasicističke detalje: drvena vrata s motivom kopalja, nadvratnike, kovanu baroknu ogradu prema Tuškancu u prizemlju. Poslije Draškovića vlasnik ovog kompleksa bio je Ivan Kuković, a 1850. kupio ga je državni erar za potrebe financija. Godine 1947. u ovu ugaonu cjelinu, koja zatvara nepravilno trapezoidno dvorište, a svoja pročelja otvara prema tri strane, smješten je DAZG. U zamjenu za zgradu u Demetrovoj 15, koju je Arhiv koristio od 1947. do 2000. DAZG je dobio privremeni prostor u Utrinama, Avenija Dubrovnik 36, u podrumu zgrade I. i IV. gimnazije.

Other information
Type of archive:

Regional archives

Last update: 21.08.2015