Directory

Državni arhiv u Osijeku

CONTACT DETAILS (See moreSee less)
Visitor''s address: Kamila Firingera 1, 31000 Osijek
Country:

Hrvatska

E-mail address:
Webpage:
Telephone:
+385 31 207 240
Fax:
+385 31 200 337
ACCESS & SERVICE INFORMATION (See moreSee less)
Opening hours:

Za stranke i korisnike čitaonice su otvoreni svakim radnim danom od 8 do 15 sati.

Directions:

Državni arhiv u Osijeku nalazi se u Tvrđi, u ulici dr. Kamila Firingera na kućnom broju 1.

Access conditions: Accessible to the public
Access information:

Za korisnike nije dopušteno izrađivati preslike obavijesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova ili zbirki kao ni njihovih većih dijelova. Za gradivo s ograničenim pravom korištenja potrebno je uputiti pismeni zahtjev ravnatelju DAOS.

Disabled access: No facilities for disabled people available
Terms of use:

Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) i Pravilniku o radu čitaonice Državnog arhiva u Osijeku.

Searchroom: 10 places
Searchroom contact
E-mail address:
Telephone:
+385 31 638 310
Computer places: 2 places
Microfilm/fiche readers: 1 places
Photograph allowance:
Public internet access: Available
Reproduction services: Reproduction services available
Digitisation service: Available
Photocopying service: Available
Photographic service: Not available
Microfilming service: Not available
ARCHIVES & HOLDINGS DESCRIPTION (See moreSee less)
Archival and other holdings:

Danas se u spremištima Državnog arhiva u Osijeku čuva 1720 arhivskih fondova i zbirki u ukupnoj količini od 7300 d/m. Sačuvano arhivsko gradivo u Državnom arhivu u Osijeku potječe od kraja 17. stoljeća kada su Slavonija, Baranja i Srijem oslobođeni od osmanske vlasti. Osobito je važno gradivo za istraživanje prošlih političkih, upravni i lokalnih prilika, zatim za gospodarstvo, prosvjetu i kulturu, demografiju, crkvene prilike i nacionalne odnose. Treba istaknuti sačuvano gradivo nekadašnjih velikih vlastelinstava, Vukovarskog, Valpovačkog te slabije sačuvano gradivo Beljskog vlastelinstva. Među posebno značajne i u kontinuitetu sačuvane arhivske fondove pripada gradivo Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka od 1809. do 1945. Posebno valja istaknuti bogate zbirke matičnih knjiga od 1686. do 1945. godine, zatim zbirke karata, projekata i nacrta zgrada. Gradivo do 1848. pisano je na latinskom koji je dotada bio službeni jezik, no postoji znatno gradivo i na njemačkom jeziku u pisanoj kurzivnoj gotici. Od 1848. gradivo je uglavnom na hrvatskom jeziku, nešto manje na njemačkom, te vrlo malo na mađarskom i srpskom jeziku (na ćirilici).

Extent of holdings: 7680 m
History of the archive:

Sve do kraja 17. stoljeća u Slavoniji, Baranji i Srijemu ima malo sačuvanih arhivskih izvora, budući da su uništeni, osobito za vrijeme osmanskih ratova. Podatci o sustavnoj brizi za spise sačuvani su iz razdoblja nakon oslobođenja Slavonije od osmanske vlasti. Gradski statut Osijeka iz 1698. u točki 15 donosi i odredbu da se "porezni i upravni spisi, gotov novac i gradski pečat moraju čuvati na sigurnom mjestu". Kao i u ostalim gradovima i u Osijeku je sačuvana tradicija škrinje za arhivsku dokumentaciju s dva različita ključa. Kada je Osijek 1809. postao Slobodni i kraljevski grad, po uzoru na ostale gradove imao je svoj arhiv i arhivista/arhivara koji se brinuo za čuvanje i uporabu spisa koji su nastali radom Gradskoga poglavarstva. Novo poglavlje pristupa i odnosa s arhivskim gradivom kao kulturnom baštinom, nastupilo je poslije 1945. Tako je 1947., odobrenjem Ministarstva prosvjete od 18. studenog u Osijeku osnovana Ispostava Državnog arhiva u Zagrebu (arhivsko spremište). Arhiv je postao samostalnom ustanovom Rješenjem Narodnoga odbora Kotara Osijek od 16. srpnja 1956. To je Rješenje 21. studenog 1956. potvrdilo Izvršno vijeće Sabora Narodne Republike Hrvatske pa je od 1. siječnja 1957. ispostava Državnog arhiva u Zagrebu postala samostalna ustanova pod nazivom Arhiv u Osijeku. Pri Arhivu je osnovan 1957. godine poseban Partijski arhiv, koji je specijalno prikupljao, obrađivao i objavljivao bitno gradivo za radnički pokret, Komunističku partiju i partizansku vlast za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Taj je Arhiv 1962. pripojen tadašnjemu Historijskom arhivu u Osijeku postavši njegovim sastavnim dijelom. Promjenom naziva svih arhivskih ustanova u Hrvatskoj 1960. dotadašnji se naziv mijenja u Historijski arhiv u Osijeku. Zbog sve veće potrebe za arhivskim spremištem, Skupština Općine Osijek dodijelila je 1971. Arhivu zgradu bivše vojarne u današnjoj ulici K. Firingera 1. Zgrada je uređena za Arhiv i preseljenje je obavljeno 1972-1975. A rhiv je teško stradao u Domovinskom ratu 1991/1992., no postupno su sanirana oštećenja na zgradi, vraćeno je izmješteno gradivo i nastavljeno je s redovitim radom. Obveznim Naputkom Ministarstva kulture i prosvjete Rapublike Hrvatske 1993. regionalni arhivi pa tako i osječki Arhiv, mijenjaju nazive u Povijesne arhive. Do nove promjene naziva dolazi stupanjem na snagu Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97), odnosno novom registracijom 21. travnja 1998., kada Povijesni arhiv postaje Državni arhiv u Osijeku.. Zbog velikih potreba preuzimanja gradiva od imatelja i nedostatka prostora u matičnom Arhivu u Osijeku, osnovani su Arhivski sabirni centar u Vinkovcima (1989. godine) i Arhivski sabirni centar u Virovitici (1999). Unatoč svim promjenama, područje djelatnosti i nadležnosti Arhiva u Osijeku nije se mijenjalo do 2009. godine, odnosno do tada je obuhvaćalo područje današnje Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Virovitičko-podravske županije. Od 1. svibnja 2009. teritorijalna nadležnost Državnog arhiva u Osijeku prostire se samo na područje Osječko-baranjske županije. Naime, novoosnovani Državni arhiv u Vukovaru počeo je sa samostalnim djelovanjem 1. siječnja 2009., a Državni arhiv u Virovitici samostalno djelovanje započeo je 1. svibnja 2009.

Archive building:

Od svog utemeljenja 1947. godine Državni arhiv u Osijeku je bio smješten u osječkoj staroj Tvrđi, Kuhačeva 27. No ta je zgrada bila premalena da primi svo gradivo, te je Općina Osijek 1971. godine kupila od vojske i predala Arhivu nekadašnju vojarnu u Ulici K. Firingera 1. Adaptacija zgrade i preseljenje je obavljeno od 1973. do 1975. godine. Zgrada je građena početkom 18. stoljeća u sklopu izgradnje osječke Tvrđe (završena 1721. godine) kao jednokatnica uglastog oblika u starom baroknom slogu. Ima 2000 kvadratnih metara prostora, od čega na spremište otpada 1500 kvadratnih metara, na radionicu 100 kvadratnih metara, a ostalo su službene i radne prostorije. Godine 1991/92 zgrada je teško oštećena, no zahvaljujući pomoći države, županije i grada, zgrada je obnovljena 1996. godine. Ona je spomenik kulture u sastavu Tvrđe, kao cjelovite zaštićene spomeničke urbane jezgre. Danas Državni arhiv u Osijeku u ovoj zgradi ima čitaonicu s 7 mjesta, malu predavaonicu s 30-ak mjesta, dok su ostalo spremišni prostori prepuni gradivom.

Other information
Type of archive:

Regional archives

Last update: 25.02.2016
Archival Material