Directory

Hrvatski državni arhiv

CONTACT DETAILS (See moreSee less)
Visitor''s address: Marulićev trg 21, 10000 Zagreb
Country:

Hrvatska

E-mail address:
Webpage:
Telephone:
+385 1 4801999
Fax:
+385 1 4829000
ACCESS & SERVICE INFORMATION (See moreSee less)
Opening hours:

Mon 8:15 - 15:45 Tue 8:15 - 15:45 Wen 8:15 - 15:45 Thu 8:15 - 17:45 Fri 8:15 - 13:45

Directions:

Hrvatski državni arhiv nalazi se na Marulićevu trgu 21 u Zagrebu, 5 minuta od glavnog željezničkog kolodvora. Do nas možete doći pješice, osobnim automobilom i tramvajskim linijama ZET-a. S glavnog željezničkog kolodvora voze linije 2, 4 i 9 u smjeru zapada 2 tramvajske stanice. Pri izlasku iz tramvaja nalazit će te se u Vodnikovoj ulici i trebat će se vratiti stotinjak metara natrag u smjeru iz kojeg ste došli. Marulićev trg biti će Vam s lijeva.

Access conditions: Accessible to the public
Disabled access: Facilities for disabled people are available
Searchroom: 160 places
Searchroom contact
E-mail address:
Telephone:
+385 1 4801921
Archives research service:

Velika Čitaonica raspolaže sa 160 radnih mjesta od čega je 6 opremljeno čitačima mikrofilmova, a 3 i računalima koja omogućuju pristup bazi podataka s opisima arhivskoga gradiva. U Čitaonici se nalaze inventari fondova i zbirki HDA i svih drugih državnih arhiva u Hrvatskoj te manja priručna referentna zbirka knjižnog gradiva koja se sastoji od enciklopedija i priručnika, objavljenih pomagala i gradiva, arhivskih časopisa i sl. U Čitaonici se uz arhivsko naručuje i koristi i knjižnično gradivo, a fotografsko se gradivo koristi u posebnoj Čitaonici fototeke koja se nalazi uz Korisničku službu (soba 3). Sva su mjesta u čitaonici opremljena priključcima za rad računala tako da korisnici mogu koristiti svoja računala. Audiovizualno gradivo naručuje se i koristi u Čitaonici Hrvatskog filmskog arhiva u Savskoj 131, a gradivo Zagrebačke nadbiskupije u Čitaonici Kaptolskog i nadbiskupskog arhiva na adresi Kaptol 27. Osoblje u čitaonicama pruža stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala i naručivanju gradiva. Za savjetovanje u svezi s temom istraživanja i obavijestima o istraživačkim uslugama HDA korisnici se mogu obratiti osoblju u Korisničkoj službi koja se nalazi u prostoriji do ulaza u Veliku čitaonicu. (soba 5). Istraživanje gradiva za potrebe stranaka naplaćuje se prema Cjeniku HDA

Computer places: 3 places
Microfilm/fiche readers: 6 places
Reproduction services: Reproduction services available
Conservation laboratory: Conservation laboratory available
ARCHIVES & HOLDINGS DESCRIPTION (See moreSee less)
Archival and other holdings:

Hrvatski državni arhiv čuva više od 28.000 dužnih metara arhivskog gradiva od 10. stoljeća do današnjih dana, raspoređenog u više od 1.850 arhivskih fondova i zbirki koje je najvećim dijelom nastalo djelovanjem središnjih tijela državne uprave, prosvjetnih, kulturnih, zdravstvenih i vojnih ustanova. Posebno je značajno gradivo nastalo djelatnošću hrvatskog iseljeništva te istaknutih pojedinaca i obitelji iz hrvatskog kulturnog kruga.

Extent of holdings: 28700 m
History of the archive:

Kao godina osnutka uzima se 1643. kada je izrađena i stavljena u upotrebu tzv. Škrinja privilegija kao mjesto pohrane i čuvanja najvažnijih državnih dokumenata Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije. Ti dokumenti odnosno prava i povlastice Kraljevine, zajedno sa spisima Hrvatskoga sabora postali su jezgra kraljevinskog arhiva. Kako su se dokumenti hrvatskih zemaljskih vlasti gomilali, Hrvatski je sabor 1744. imenovao Ladislava Kiralya zemaljskim arhivarom, kojemu je već naredne godine naložio uređenje arhiva i prikupljanje spisa. Škrinja privilegija, koja se čuvala kod Kaptola zagrebačkog konačno je 1763. premještena na Markov trg u Zemaljsku kuću (Sabornicu), kojom je prilikom ponovljena revizija sadržaja škrinje. Nakon arhivara Kiralya brigu o državnim spisima ponovno je preuzeo protonotar Kraljevine, a nadzor nad arhivom zadržao je i nakon 1791. kada je Hrvatski sabor Zaključkom 13:1791 dodijelio dva činovnika za arhivsku službu. Do godine 1797. najveći dio arhivskoga gradiva bio je sređen, a 1799. dozvoljeno je namještanje stalnog zemaljskog arhivara, kojim je imenovan Ivan Zernčić. U njegovo vrijeme izvršeno je 1808. i preseljenje arhiva iz Sabornice u Banske dvore, u čijem se prizemlju na Markovom trgu 2 arhiv nalazio sve do 1913. Nakon napoleonskih ratova u Zemaljski arhiv pohranjeni su 1813. fragmenti spisa francuske uprave, dok je 1832. započeta nova revizija isprava iz Škrinje privilegija, kao i njihovo prepisivanje. Godine 1838. grof Sermage pohranio je u Zemaljskom arhivu povijesne dokumente svojih imanja. Svoj prvi veliki uspon doživio je Zemaljski arhiv u vrijeme zemaljskog (državnog) arhivara Ivana Kukuljevića-Sakcinskog (1848-1861), koji se iskazao velikom brigom kako za sređivanje arhivalija, tako i za njihovu znanstvenu obradu. Također, Kukuljević je u razdoblju od 1848. do 1853. obavio prvu restituciju hrvatskoga arhivskog dobra iz Budimpešte. U duhu Kukuljevićevih nacionalnih ideja Hrvatski sabor se od šezdesetih godina 19. stoljeća više puta bavio pitanjem konačnog uređenja Zemaljskog arhiva kao središnjeg hrvatskog arhiva. Konačno, prihvaćen je i od strane kralja sankcioniran Zakonski članak 7:1870 o uređenju Kr. zemaljskog arhiva Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, koji ujedno predstavlja i prvi pravi hrvatski arhivski zakon. Općenito, druga polovica 19. stoljeća obilježena je velikom brigom za prikupljanje i obradu arhivskog gradiva u cijeloj Hrvatskoj, ali do uspostave središnje arhivske službe ipak nije došlo. Osobitu brigu za uređenje Zemaljskog arhiva pokazali su njegovi ravnatelji Ivan Bojničić (1892-1925), kao i njegov dugogodišnji suradnik i nasljednik Emil Laszowski (1925-1939). U tom razdoblju uz brojne zbirke, otkupe i darove, dotadašnji Zemaljski, a od 1923. Državni arhiv u Zagrebu, preuzeo je u pohranu i brojne obiteljske arhive, kao i povijesne arhive hrvatskih županija i gradova. Do značajnijeg preuzimanja arhivskih fondova došlo je u vrijeme Drugoga svjetskog rata, te pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća, kada Arhiv Hrvatske postaje središnja i matična hrvatska arhivska ustanova.

Date of the archives foundation: 1643.
Archives act:

Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/97)

Archive building:

Gradnja Kraljevske sveučilišne biblioteke i Kraljevskog zemaljskog arhiva prema nacrtima prvonagrađenoga natječajnog rada arhitekta Rudolfa Lubynskog započela je 21. veljače 1911., a zgrada je na korištenje predana 29. studenoga 1913. Rudolf Lubynski (1873-1935) bio je učenik poznatog arhitekta J. Durma na Visokoj tehničkoj školi u Karlsruheu, a s njim je surađivao i na izgradnji Sveučilišne knjižnice u Heidelbergu. Djelovao je u Offenbergu, Kőlnu i Freiburgu, a bio je i jedan od najproduktivnijih zagrebačkih arhitekata. Ova danas najznačajnija palača hrvatske secesije, uspjeli spoj rane bečke secesije i moderne europske, poglavito njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća, zamišljena je kao samostalna zgrada u perivoju (duga 80 a široka 46 m , od armiranoga betona i željezne konstrukcije), dobro uklopljena u urbanistički model Donjega grada (zagrebačka zelena potkova ). Visoka polukupola nad glavnom velikom čitaonicom u središnjem dijelu palače, sa četiri stupa na kojima se nalaze po četiri sove koje nose globuse, savršen su izričaj identiteta knjižnice. Pročelja sa alegorijama četiri sveučilišne znanosti (filozofije, medicine, prava i teologije) Roberta Frangeša i zabat južnoga pročelja s alegorijom knjižarstva Rudolfa Valdeca skladno se uklapaju u cjelovitu i jednostavnu, a istodobno monumentalnu viziju graditeljstva. Na uređenju unutrašnjosti reprezentativnog prostora velike čitaonice sudjelovali su ponajbolji hrvatski slikari i kipari koji su stasali i odškolovali se u velikim europskim centrima – Parizu, Beču, Münchenu. Na južnome zidu velike čitaonice (iznad galerije na kojoj je od 1997. smješten dio najstarijega knjižnog fonda Knjižnice HDA osnovane 1855.) veliko je platno Razvitak hrvatske kulture Vlahe Bukovca (Prag 1913). Iznad glavnog izlaza iz dvorane te lijevo i desno od izlaza nalaze se platna Mirka Račkog Znanost u Starom vijeku, Znanost u Srednjem vijeku te Znanost u Novom vijeku . Veliku čitaonicu urešava i friz od trideset dva ukrasna odlivena reljefa Mile Vodsedalekove u drvenoj oplati s varijacijama motiva dječaka s knjigom te četiri lika filozofa. Uz 51 secesijski luster u nizu ispod galerije i 130 stolnih svjetiljki, prostorom dominiraju dva središnja raskošna secesijska lustera širine cca 3 m svaki, sa po 16 malih lustera. Dvorana je ostakljena s 25 velikih i 10 manjih prozorskih krila s vitrajima na sjeveru, zapadu i istoku te sa stropnim vitrajima. Vestibul i Atrij zgrade oplemenjuju šestokrilna svečana vrata ostakljena kristalnim brušenim staklom, 9 velikih i 14 manjih bogato ornamentiranih ukrasnih bakrenih žardinjera te umjetničke slike gradova istaknutih hrvatskih slikara: Menci Klement Crnčić, Senj (nad ulazom u Malu čitaonicu), Oton Iveković, Dubrovnik (nad ulazom u Veliku čitaonicu), Ferdo Kovačić, Đakovo (nad ulazom u dvoranu za Posudbu knjiga) i Gabrijel Jurkić, Jajce (nad ulazom u dvoranu za Kataloge).

Other information
Type of archive:

National archives

Last update: 20.08.2015
Archival Material