Scope and content
(KEY INFO: Contains parts of old Split commune archive (15-18. c.), older parts of
records from judicial institutions in Split as well as some recent fragments (19-20.
c.), rich collection of wills (15-20. c.), records of venetian rule in Klis (17-19.
c.) and manuscript legacy of family Tomasseo (15-18. c.)) Arhivska građa nastajala
je bilježeći zbivanja u Splitu i oko njega stvarajući time dragocjene izvore ne samo
za povijest grada, nego i cijele srednje Dalmacije, njenog fizičkog zaleđa Bosne i
svih onih zemalja s kojima je Split imao bilo političke ili ekonomske veze. Građa
je sačuvana od 14. st. naovamo. Pismena dokumentacija se čuvala po zakonu, npr. arhiv
općine se čuvao u posebnoj zgradi, kuli. Osim što je građa bila smještena u posebnoj
zgradi, bile su poduzete daljnje mjere osiguranja i kule i građe (osiguranje od krivotvorenja
i materijalne štete). U prvom redu vrata su bila osigurana dvjema različitim bravama,
što je zahtijevalo sistem suključarstva, koji je statutom i naređen. U svrhu evidentiranja
i korištenja građe propisano je bilo sastavljanje inventara u tri primjerka. Ovaj
arhiv ostaje u Splitu do 1883. Koncem 19. st. dolaze austrijske vlasti na ideju da
Arhiv u Zadru pretvore u naučni centar za proučavanje povijesti istočnih zemalja koje
su bile pod njihovom dominacijom za što je trebalo koncentrirati arhive dalmatinskih
gradova u Zadru. O arhivu splitske općine iz ovog doba postoje vijesti od nekoliko
autora. Miroslav Alačević u svojoj povijesti Splita sačuvanoj u rukopisu u Naučnoj
biblioteci u Splitu daje i popis građe i djela kojima se koristio. Tu navodi da arhiv
splitski sadrži 986 svezaka, a datira od 1347. do 19. st. To su knjige odluka splitske
općine i pisma što ih je općina slala kraljevima i banovima, a navodi da formalnih
listova nema. Ovo je djelo vjerojatno pisano koncem 19. st. B. Boettner opisujući
građu sačuvanu u Arhivu u Zadru navodi isti broj svezaka za Arhiv splitske općine.
Ovaj pisac, inače arhivist tog Arhiva, spominje u Arhivu u Zadru i spise splitskih
političkih nadležnosti prve Austrije 1798–1806 i francuske Delegacije 1806–1813. Milošević
kaže da stari splitski arhiv počinje 1343., navodi isti broj svezaka kao i spomenuta
dva pisca za razdoblje do kraja Venecije, zatim spise prve Austrije i francuske delegacije.
Splitski arhiv ostaje u Zadru do 1943. uvijek u istim prostorijama. Te godine Talijani
su iz Arhiva u Zadru uzeli najvredniju građu, među kojom i 61 svezak najstarijeg dijela
splitskog arhiva. Na putu su sol i vlaga izazvale velika oštećenja, tako da se pojedini
sveščići nalaze i danas u skoro raspadajućem stanju. Građa je bila u Italiji do 1949.
kada su prema mirovnom ugovoru sklopljenom između SFRJ i Italije bile opet vraćene
u Zadar. Sredinom 1959. Uprava Muzeja NOB-e, koji je u to doba bio smješten i bivšoj
sudskoj zgradi, otkrila je prostoriju punu građe. Tu građu je čuvao Okružni sud u
Splitu, ali je pala u zaborav. Godine 1958. Historijski arhiv u Splitu na osnovu bilježaka
Boettnera i Miloševića je tragao za tom građom, ali bez uspjeha. Jedan dio građe,
a posebno notarskih uslijed takvih prilika u kojima su se dugo vremena nalazile znatno
je oštećen, ali ipak se veći dio dobro sačuvao. Osoblje arhiva je građu očistilo,
spakiralo i prenijelo u svoje spremište. Rekognosciranjem građe konstatirano je da
se ona sastoji od dijela arhiva stare splitske općine (15-18. st.), starijeg dijela
sudskih institucija u Splitu i pojedinih fragmenata novijeg dijela (19-20. st.), bogate
zbirke oporuka (15-20. st.), spisa mletačke uprave u Klisu i dio kasnije (17-19. st.)
rukopisne ostavštine obitelji Tomaseo (15-18. st.). Najveći dio ovog arhivskog blaga
čine arhivi raznih notara srednje Dalmacije (17-20. st.). Ovaj dio arhiva Stare splitske
općine sadrži 17 svezaka i 12 svežnjeva ispunjenih sveščićima i svežnjićima. Koncem
pretprošlog stoljeća građu je pregledao, sredio, pa čak i poduzimao na njoj restauratorske
zahvate Josip Alačević. On je pojedine teško oštećene listove kojima su čitavi dijelovi
manjkali odstranio i zamijenio ih čistim listovima na koje je prepisao vidljivi dio
teksta s odstranjenog lista, na pojedinim listovima je bilježio napomene. Što se tiče
pokušaja konzerviranja, naljepljivao je čisti papir na pojedine oštećene dijelove
listova. I građu u svescima je vjerojatno on dao uvezati.
System of arrangement
(Content and chronological) Građa u ovim svescima je složena po sadržaju i kronološki.
Kod inventure svesci su ostali u stanju u kojem su i nađeni. Folijaciju smo zadržali
originalnu, osim u pojedinim slučajevima kada je bila toliko ispremještana da nije
služila svojoj svrsi. U takvim slučajevima je korigirana, a samo iznimno provedena
je nova, što je označeno u inventaru. U svescima su često među listovima bili umetnuti
ne numerirani listići, te listiće smo numerirali brojem prethodnog lista uz jedno
slovo abecede. Fragmente, koji su samo sadržavali dijelove predmeta ili spise koji
su nekada bili vjerojatno prilozi, a međusobno nisu povezani ni predmetom ni folijacijom,
umetnuli smo svakog u posebnu košuljicu i dali posebnu folijaciju.Kolikogod su nam
dozvoljavale mogućnosti, građu smo poredali po vrstama, odnosno službama unutar svakog
stoljeća. Tako smo grupirali parnične spise, pa parnice po sumarnom postupku, privatno-pravne
isprave i knjige Založne komore.
Conditions governing access
Dostupno javnosti (Publicly available)
Related material
Općina Split,HR-DAZD-16, http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15123
Publication note
Statuta et leges civitatis Spalati Monum. Mist. iurid Slav. merido. p.I, vol.II
O pravnom korištenju arhivske građe, Arhivski vjesnik IX
Stulli Bernard: O pravnom korištenju arhivske građe, Arhivski vjesnik IX. : , . (Online: ).
L'archivio degli atti presso la I.r. Luogotenenza Dalmata. Prospetto sommario - Tabularium
Kratak historijat i opći inventar Državnog arhiva u Zadru, Arhivist br.1 za 1955.god.,
Dodatak III
Extent
3.40 dužnih metara(meters) ukupno (total), sastoji se od (consists of): 12 knjiga (volumes), 17 kutija (boxes)
Genre of the material
spisi (paper)
Other descriptive information
Pismo (Alphabet): latinica (latin)
Language of the material
latinski (latin) talijanski (italian) hrvatski (croatian)
Record creator
Content provider