Gradivo fonda sadržava knjige i spise nastale djelatnošću Skupštine općine Ozalj.
U njemu su sadržani podaci važni za proučavanje upravne, gospodarske, socijalne,
zdravstvene, prosvjetne i kulturne povijesti općine Ozalj. U tom smislu najznačajnija
za istraživanje je serija zapisnika sjednica vijeća, savjeta i komisija SO Ozalj koji
su uglavnom dobro sačuvani, kao i izvještaji o radu raznih organa koji se nalaze među
spisima. Za korisnike je posebno značajno gradivo nastalo radom organa uprave SO Ozalj
koje sadržava dokumentaciju nastalu zbog potreba i interesa građana kao što su npr.
spisi imovinsko-pravnog karaktera, građevinske dozvole, obrtne dozvole, spisi u vezi
promjene imena/prezimena. Spisi nastali radom organa uprave sastoje se od dokumentacije
općih poslova među kojom su posebno važni: odluke o sastavu općinske skupštine, izvještaji
o radu i programi rada općinskih organa uprave, raznih inspekcija, dokumentacija u
vezi upisa u registar društvenih organizacija, samoupravni sporazumi i odluke o osnivanju
samoupravnih interesnih zajednica; spisa vezanih uz radne odnose: rješenja o prijemu/prestanku
radnog odnosa, rasporedu na radno mjesto; spisa u vezi privrede kao npr. godišnji
izvještaji o zanatstvu, građevinarstvu, šumarstvu, rješenja o vođenju zanatskih radnji,
građevinske dozvole, projektna dokumentacija, rješenja o dodjeli stanova, rješenja
o vodoprivrednoj suglasnosti, rješenja o odobrenju obavljanja javnog prijevoza; spisa
u vezi financija: budžeti, završni računi, financijski planovi, predmeti imovinsko-pravnog
karaktera – eksproprijacija, deposjedacija, kupoprodaja zemljišta; spisa u vezi zdravstva
i socijalne zaštite: izvještaji o radu zdravstvene službe, socijalne zaštite i starateljstva,
radu Općinskog odbora Crvenog križa, o zaštiti učesnika NOR, rješenja o dodjeli/ukidanju
socijalne pomoći; spisa u vezi prosvjete i kulture: izvještaji o školama, predmeti
u vezi nepolaska djece u školu, rješenja o uključivanju u posebne uvjete odgoja i
obrazovanja, rješenja o upisu u evidenciju djece s psihičkim oštećenjima, podaci
o stanju spomenika kulture, spisa u vezi pravosuđa: izvještaji o radu mirovnih vijeća,
Općinskog suda u Karlovcu, spisi uvezi izbora sudaca. Napomena: spisi nastali 1963.
godine obrađeni su u fondu Narodni odbor općine Ozalj, budući da stupanjem na snagu
novih propisa o osnivanju skupština umjesto narodnih odbora sredinom 1963. godine
u uredskom poslovanju organa uprave općine Ozalj nije došlo do prekida, predmete je
teško dijeliti u dva fonda.
Donošenjem novih Ustava SFRJ i SR Hrvatske u travnju 1963. godine najviši organi vlasti
i društvenog samoupravljanja u okviru prava i dužnosti općina umjesto narodnih odbora
postale su općinske skupštine. Skupština općine Ozalj održala je 03. lipnja 1963.
godine prvu konstituirajuću zajedničku sjednicu Općinskog vijeća i Vijeća radnih zajednica.
Godine 1992. donošenjem Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi u Republici Hrvatskoj
i Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj došlo je do
značajnih promjena u lokalnoj upravi i samoupravi te administrativno-teritorijalnom
ustrojstvu Republike Hrvatske. Stupanjem na snagu tih zakona tijekom 1993. godine
prestaju djelovati dotadašnje općine pa tako i Skupština općine Ozalj.<BR>
Prema Zakonu o područjima općina i kotara u NRH iz 1962. godine i sukladno tome Statutu
općine Ozalj iz 1963. općina Ozalj obuhvaćala je mjesta: Badovinci, Belinsko Selo,
Belošići, Boševci, Brašljevica, Bratovanci, Brezje Vivodinsko, Breznik, Breznik Žakanjski,
Brezovica Žumberačka, Brihovo, Brlog Ozaljski, Bubnjarački Brod, Bubnjarci, Budim
Vivodinski, Bulići, Cerje Vivodinsko, Cvetišće, Dančulovići, Dojutrovica, Doljani
Žumberački, Donja Stranica, Donji Bukovac Žakanjski, Donji Lović, Donji Oštri Vrh
Ozaljski, Dragoševci, Drenovica Lipnička, Dučići, Durlinci, Dvorišće Ozaljsko, Dvorišće
Vivodinsko, Ertić, Ferenci, Fratrovci Ozaljski, Furjanići, Galezova Draga, Galin,
Goleši Žumberački, Goli Vrh Ozaljski, Gorica Lipnička, Gorniki Vivodinski, Gornja
Stranica, Gornje Pokupje, Gornji Bukovac Žakanjski, Gornji Goli Vrh Lipnički, Gornji
Lović, Gornji Oštri Vrh Ozaljski, Goršćaki Ozaljski, Grandić-breg, Griče, Grdun, Gudalji,
Hodinci, Hrastovica Vivodinska, Ilovac, Jadrići, Jarnevići, Jasenovica, Jaškovo, Jugovac,
Jurovo, Jurovski Brod, Kamanje, Kamenci, Kašt, Keseri, Kohanjac, Kuljaji, Kunčani,
Levkušje, Liješće, Lipnik, Lović Prekriški, Lukinić-draga, Lukšići Ozaljski, Mala
Paka, Mali Erjavec, Mali Vrh Kamanjski, Malinci, Martinski Vrh, Mišinci, Mošanci,
Novaki Lipnički, Novaki Ozaljski, Obrež Vivodinski, Obrh, Orljakovo, Ozalj, Pećarići,
Pertuš-vrh, Pilatovci, Podbrežje, Podgraj, Police-Pirišće, Polje Ozaljsko, Popovići
Žumberački, Požun, Pravutina, Preseka Ozaljska, Radatovići, Radina Vas, Rajakovići,
Ravnica, Reštovo, Ribnik, Rujevo, Sela Žakanjska, Sekulići, Skradsko Selo, Slapno,
Soldatići, Sopčić-vrh, Sračak, Sršići, Stankovci, Stojavnica, Svetice, Svetičko Hrašće,
Šiljki, Škaljevica, Tomašnica, Trešćerovac, Trg, Varaštovac, Velika Paka, Veliki Erjavec,
Veliki Vrh Kamanjski, Veselići, Vinivrh, Vivodina, Vrbanska Draga, Vrhovac, Vrhovački
Sopot, Vrškovac, Vuketić, Vuksani, Zajačko Selo, Zaluka, Zaluka Lipnička, Zorkovac,
Zorkovac na Kupi, Zorkovac Vivodinski, Žakanje.
Prilikom sređivanja gradiva poštivan je prvobitni red uspostavljen kod stvaratelja.
Zapisnici sjednica kao najznačajnija dokumentacijska cjelina čine posebnu seriju i
sređeni su kronološkim redoslijedom po vijećima. Spisi nastali od 1964. do 1987. godine
sređeni su po godištima prema arhivskim znakovima i unutar arhivskog znaka po brojevima
djelovodnika (urudžbenog zapisnika) odnosno upisnika predmeta upravnog postupka. Spisi
nastali od 1988. do 1993. sređeni su po godištima prema klasifikacijskim oznakama.
Od 1968. godine spisi predmeta neupravnog postupka sređivani su odvojeno od predmeta
upravnog postupka i odloženi u početne kutije svakog godišta. Tako sređeni spisi opisani
su u seriji Tekući spisi. Spisi koji nisu urudžbirani, krivo urudžbirani spisi, zatim
oni bez arhivskog znaka ili klasifikacijske oznake sređeni su prema sadržaju. Među
takvim spisima najviše je građevinske dokumentacije koja je sređena na način da je
na početku dokumentacija koja se odnosi na objekte javnog značaja, zatim dokumentacija
za objekte raznih poduzeća, stambene zgrade društvenog vlasništva i na kraju privatne
objekte. Ta dokumentacija opisana je u seriji Neurudžbirano i krivo urudžbirano gradivo.
Spisi Odsjeka za unutrašnje poslove od 1965. do 1968. godine sređeni su kao zasebna
serija prema brojevima pripadajućih djelovodnika. Zasebne serije čine i spisi Matičara
Sekretarijata za opće poslove SO Ozalj, spisi Matičara Mjesnog ureda Radatovići koji
su sređeni kronološkim redom te knjige Mjesnog ureda Vivodina.
Gradivo je uglavnom dobro sačuvano. Nedostaju zapisnici pojedinih sjednica izvršnog
vijeća, komisija i savjeta, kao i manji broj predmeta nastalih radom općinskih organa
uprave. Na dijelu projektne dokumentacije i manjem broju spisa vidljive su mrlje od
prašine, plijesni i dr. što je rezultat čuvanja u lošim uvjetima.