Scope and content
Kraljevska viša realna škola u Rakovcu bila je krajiška škola. U nju su se mogli upisivati
učenici s cijelog područja Hrvatske vojne krajine. Gradivo ovog fonda čine pedagoške
knjige (katalozi ili imenici učenika te zapisnici završnih ispita i sjednički zapisnici),
administrativne knjige (Knjiga propisa te urudžbeni zapisnici), godišnja izvješća
Realke (knjižice s podacima o učenicima i profesorima Realke), spisi koji sadrže zapisnike
sa sjednica nastavničkog zbora, spisi s naredbama viših vojnih i prosvjetnih vlasti,
spisi koji sadrže korespondenciju sa školama u drugim dijelovima Hrvatske i Monarhije,
spisi o premještajima učenika i nastavnika, pozivnice i programi, molbe učenika i
nastavnika, popisi knjiga i nastavnih pomagala koje treba nabaviti, posebni spisi.
Record creators history
Počeci rakovačke realke kao krajiške škole (Rakovac je dio Karlovca koji je pripadao
nekadašnjoj Vojnoj krajini) bili su u tzv. «Oberschule zu Rakovac» koja je od 1838.
godine dobila 4 razreda s dva odjeljenja. Na Rakovcu je već 1851. godine osnovana
s osnovnom školom vezana «mala» dvorazredna realka. Osnivanje realki izazvala je potreba
za prirodnoznanstvenim znanjima za časnički kadar i za nova praktična zvanja. Realka
djeluje po zakonu «Osnova za organizaciju austrijskih gimnazija i realki» izdanom
1849. godine. Godine 1863. rakovačka realka dobiva treći razred i tako postaje «velika
realka». U nju se upisuju učenici s područja cijele Vojne krajine. 1865. godine dobiva
zavod šesti razred, a 1871. otvoren je i sedmi razred «velike realke». Na Realci je
školske godine 1871./72. održan i prvi ispit zrelosti, pa otada njeni polaznici ne
moraju više polagati prijemni ispit na višim tehničkim školama. Zaključak Hrvatskog
sabora od 1861. godine određuje dvojaku svrhu realki: učenicima koji se žele posvetiti
obrtu i trgovini daje se opće obrazovanje na popularan način bez porabe klasičnih
jezika, a onu mladež koja želi polaziti više tehničke nauke treba na znanstveni način
pripravljati za više tehničke škole. Nastava se na Realci, kao i na svim krajiškim
školama, održavala na njemačkom jeziku. Od 1868. godine hrvatski i njemački jezik
postaju ravnopravni. Godine 1874. hrvatski je proglašen nastavnim jezikom, no već
1878. ponovo se kao nastavni jezik uvodi njemački. Tako će ostati sve do 1886. godine,
kada se ukida njemački kao nastavni jezik. Od 1868. jedan od predmeta na Realci je
i gimnastika. Realka je još šezdesetih godina pod vrhovnom upravom bečkog Ministarstva
rata, a od 1871. bit će joj vrhovno nadleštvo vojno zapovjedništvo u Zagrebu (carska
i kraljevska generalkomanda). Tako će to biti do razvojačenja Krajine god. 1881.,
kada i rakovačka realka potpada pod nadleštvo Zemaljske vlade u Zagrebu. Nadzornu
službu vrše istaknuti civilni pedagozi. Realka rezultatima rada nastavlja vrijednu
tradiciju «Muster-Normal-Hauptschule zu Rakovac». Zaslužni su za to, prije svega,
izvanredno dobri učitelji koji su od 1866. godine za svoj rad dobili titulu profesora
i plaću izjednačenu s onom u civilnoj Hrvatskoj. Najveću je slavu rakovačke realke
pronio svijetom Nikola Tesla koji je u njoj maturirao školske godine 1872./73. U to
je vrijeme impozantan broj inventara školskih zbirki, sprava, nastavnih sredstava
i knjiga učiteljske i učeničke knjižnice. I broj učenika je iz godine u godinu rastao
pa se od 1864. do 1874. udvostručio. I dalje su učenici većinom Krajišnici. Ta je
škola u Vojnoj krajini bila popularna, jer je, između ostalog, polaznike osposobljavala
za časnički kadar. Povećani broj učenika u rakovačkoj realci i karlovačkoj gimnaziji
stvarao je teškoće karlovačkoj općini: općinska sredstva za uzdržavanje tih dviju
škola jedva su dotjecala pa su tako obje škole – i realka i gimnazija – dozrele za
integraciju. Ta se postupno od prvog do osmog razreda provodila od školske godine
1882./83. do 1885./86. Tako je nastala Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu-Karlovcu.
System of arrangement
Arhivsko je gradivo sređeno prema prvobitnom poretku samoga stvaratelja Kraljevske
više realne škole u Rakovcu. Gradivo je poredano na sljedeći način (serije): 1. Pedagoške
knjige, 1863-1882, 17 knjiga 2. Zapisnici, 1870-1882, 2 knjige 3. Godišnja izvješća,
1865-1878, 1 kutija 4. Opći spisi, 1863-1879, 6 knjiga, 7 kutija Serije spisa za koje
postoje odgovarajuća registraturna pomagala, tj. urudžbeni zapisnici i kazala, iskazane
su u ovom sumarnom inventaru zajedno s pomagalima po kojima su spisi sređivani. Stvaratelj
je spise sređivao po pravilima administrativnog poslovanja uz pomoć uredskih knjiga
tj. urudžbenih zapisnika (poslovni zapisnici, protokoli). Urudžbeni zapisnik počinjao
je svake godine rednim brojem 1, a zaključivao se posljednjim brojem 31. prosinca
tekuće godine. Spis se zaprimao pod posebnim brojem urudžbenog zapisnika, a njegovi
brojevi idu kontinuirano. U knjigama Gimnazije vidljivo je po načinu označavanja spisa
da se gore navedeni sustav administrativnog poslovanja primjenjivao, odnosno spisi
su se zavodili, prema tekućem rednom broju tijekom godine. Prijemni se žig u vrijeme
stvaranja ovoga fonda još nije koristio. Spisi su se odlagali tako da se na poleđini
spisa zapisivao urudžbeni broj pod kojim je određeni spis zaveden u urudžbenom zapisniku.
Extent
2.30 metar, 25.00 knjiga, 8.00 kutija
General remarks
Spisi su uglavnom dobro očuvani. Rubovi pojedinih spisa te korice knjiga djelomično
su oštećeni zbog korištenja i starosti papira. Čitljivost spisa i knjiga je dobra.
Language of the material
njemački hrvatskitalijanskimađarski
Record creator
stvaratelj: Kraljevska viša realna škola u Rakovcu
Content provider