Directory

Državni arhiv u Zadru

CONTACT DETAILS (See moreSee less)
Visitors Address: Ruđera Boškovića bb, 23000 Zadar
Country:

Hrvatska

E-mail address:
Webpage:
Telephone:
+385 23 211 530
Fax:
+385 23 214 908
ACCESS & SERVICE INFORMATION (See moreSee less)
Opening hours:

8:30-14:30

Directions:

Državni arhiv u Zadru nalazi se u ulici Ruđera Boškovića b. b. u samom centru grada u neposrednoj blizini Sveučilišta u Zadru. Do nas možete doći pješice, automobilom i gradskim autobusnim linijama.

Access conditions: Accessible to the public
Disabled access: Facilities for disabled people are available
Terms of use:

Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 105/1997), Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999) i Pravilniku o radu čitaonice DAZD-a.

Searchroom: 30 places
Archives research service:

Čitaonica Državnog arhiva u Zadru raspolaže s 30-tak radnih mjesta od čega su dva opremljena čitačima mikrofilmova. U Čitaonici se nalaze inventari fondova i zbirki DAZD-a te manja priručna referentna zbirka knjižnog gradiva koja se sastoji od enciklopedija i priručnika, rječnika stranih jezika, objavljenih pomagala i gradiva, arhivskih časopisa i sl. U Čitaonici se uz arhivsko naručuje i koristi i knjižnično i fotografsko gradivo. Gradivo Zadarske nadbiskupije naručuje se i koristi se u čitaonici Arhiva Zadarske nadbiskupije na adresi Nadbiskupski ordinarijat, Jurja Bijankinija 2. a gradivo Sabirnog arhivskog centra Novalja, Dalmatinska 16 u Novalji. Osoblje u čitaonici pruža stručnu pomoć u korištenju obavijesnih pomagala i naručivanju gradiva. Za savjetovanje u svezi s temom istraživanja i obavijestima o istraživačkim uslugama korisnici se mogu obrati arhivistima. Istraživanje gradiva za potrebe stranaka naplaćuje se prema Cjeniku DAZD-a.

Exhibition:

U Izložbenoj dvorani DAZD-a povremeno se postavljaju izložbe arhivskog gradiva ili izložbe koje priređuju druge ustanove ili pojedinci. Izložbe se mogu razgledati u radno vrijeme Arhiva ujutro od 9-13 h, te izvan radnog vremena Arhiva u popodnevnim satima od 17-20 h.

Other services:

Za korisnike nije dopušteno izrađivati preslike obavijesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova i zbirki kao i njihovih većih djelova. Za gradivo s ograničenim pravom korištenja potrebno je uputiti zahtjev ravnatelju DAZD-a. Snimci se u načelu rade iz zaštitnih mikrosnimaka. Naknade za izradu preslika utvrđene su Cjenikom usluga DAZD-a kojeg godišnje odobrava Ministarstvo kulture. DAZD pridržava pravo odbiti izradu preslika iz zaštitnih ili drugih razloga. Za izdavanje ovjerenih prijepisa ili preslika naplaćuje se naknada prema Cjeniku usluga DAZD-a. Za korištenje arhivskog gradiva u svrhu promidžbe, stjecanja dobiti kao i za umnažanje ili objavljivanje reprodukcija ili izvornog arhivskog gradiva, potrebno je zatražiti posebno odobrenje arhiva. Arhiv sudjeluje u dobiti ostvarenoj objavljivanjem reprodukcija ili gradiva prema posebnom ugovoru koji se sklapa s korisnikom.

ARCHIVES & HOLDINGS DESCRIPTION (See moreSee less)
Archival and other holdings:

Godine 1624. generalni providur Francesco Molin po ovlaštenju mletačkog Senata osniva Arhiv generalnog providura koji je postao jezgrom oko koje će se kasnije prikupiti i drugo gradivo. Nakon pada Mletačke republike (1797.) u Arhivu se nalaze i spisi zadarskog kneza i kapetana te fiskalnog savjetnika. U vrijeme francuske uprave u Arhiv dolaze spisi ukinutih benediktinskih samostana kao i spisi Prve austrijske uprave (1797-1805). Arhiv se u razdoblju 1883-1902 povećava i drugim građom, koju je tadašnja austrijska uprava koncentrirala u ovom središnjem arhivu (arhivi gradova Korčule, Splita, Kotora, Omiša, Brača, Makarske i Nina). Nakon 1945. godine u Arhiv su pristigli spisi Makarske, Paga, Raba, Trogira, Skradina i Šibenika te velika zbirka matičnih knjiga s područja Dalmacije. Danas se u Arhivu nalazi 590 arhivskih fondova i zbirki, u ukupnoj količini od 7.000 d/m arhivskog gradiva. Najstariji zapis potječe iz X. st., a gradivo je sustavno sačuvano od XIV. st.

Extent of holdings: 6878 m
History of the Archive:

Godine 1624. generalni providur Francesco Molin po ovlaštenju mletačkog Senata osniva Arhiv generalnog providura koji je postao jezgrom oko koje će se kasnije sabrati i druga građa. Taj je arhiv imao značaj pismohrane-registrature koja je bila u nadležnosti providura, a samom odredbom kojom je osnovan određen je položaj službenika, osigurane su prostorije za smještaj građe i doneseni propisi o unutarnjem redu, poslovanju i zaštiti. Nakon pada Mletačke republike (1797.) u arhivu se nalaze i spisi zadarskog kneza i kapetana te fiskalnog savjetnika. U vrijeme francuske uprave u arhiv dolaze spisi ukinutih benediktinskih samostana kao i spisi Prve austrijske uprave (1797-1805). Od početka druge austrijske uprave (1814) arhiv ima stalnog arhivista. Od 1850. arhiv prerasta u značajnu arhivsku ustanovu: sva je građa sređena i izrađeni su inventari, indeksi, katalozi i repertoriji. Arhiv se u razdoblju 1883-1902 povećava i drugom građom, koju je tadašnja austrijska uprava koncentrirala u ovom središnjem arhivu (arhivi gradova Korčule, Splita, Kotora, Omiša, Brača, Makarske i Nina). Nakon pada Austro-Ugarske monarhije u razdoblju 1918-1922 djeluje najprije pod nazivom Arhiv vlade za Dalmaciju, dalmatinske i korčulanske otoke, a od 1922. godine kao Povijesni arhiv kraljevske prefekture. Od godine 1928. kao samostalna ustanova, Državni arhiv u Zadru, podređen je Ministarstvu unutrašnjih poslova u Rimu. Arhiv od 1945. do 1960. godine djeluje kao Državni arhiv sa stvarnom i teritorijalnom nadležnošću za cijelo područje Dalmacije do 1952. godine kada se osniva Gradski arhiv u Splitu. Od 1960. godine nosi naziv Historijski arhiv. Godine 1960. Državni arhiv u Zadru mijenja naziv u Historijski arhiv u Zadru, a 1993. godine u Povijesni arhiv u Zadru. Najposlije, 1997. godine ponovo dobiva naziv Državni arhiv u Zadru.

Date of the archives foundation: 1624
Archives act:

Državni arhiv (Archivio generalizio) osnovan je odlukom mletačkog generalnog providura za Dalmaciju i Albaniju Francesca Molina, 20. rujna 1624. godine. Zadarski gradski arhiv postoji od 1390. godine.

Archive building:

Uz sjeveroistočne zidine grada, na zemljištu nekadašnje crkve Sv. Ivana Krstitelja, podignuta je zgrada vojarne i Vojne bolnice 1845. godine. Nova masivna zgrada presjekla je jednobrodni prostor stare crkvice, koja je tom prilikom porušena, zajedno s još jedanaest stambenih kuća. Zemljište je pripremljeno u kolovozu 1844. godine a izvedba radova povjerena je poduzetniku Carlu Colombu. Na velikoj površini izgrađena je vojarna, otvorena nova Ulica Sv. Ivana (današnja ulica Ruđera Boškovića), proširena ulica s unutarnje strane Kopnenih vrata (današnja Ulica Ante Kuzmanića), uređen trg uz oružarnicu topništva i otvoren novi trg na kraju Ulice Sv. Ivana (današnja Poljana Pavla Pavlovića). Nakon raznih neostvarenih projekata za gradnju suda, zatvora i kaznionica, koji su predviđali nova urbanistička rješenja u nekim djelovima grada, podizanje te vojarne značilo je prvo takvo ostvarenje, gdje se ruše stari objekti i mijenjaju odnosi gabarita i mreže ulica. Želja projektanta bila je osuvremeniti i uljepšati taj dio grada prema urbanističkim saznanjima toga vremena, otvaranjem širih, zračnih i pravilnih ulica na samom ulazu u grad. To je bio začetak kasnije prometnice koja vodi bedemima sa sjeverne strane grada, i kružno se vraća do Kopnenih vrata. Austrijskim arhitektima bio je blizak sustav kružnog prometa i njegova primjena nakon rušenja bedema. Kasnijom izgradnjom obalnog područja grada, nakon 1868. godine Vojarna se uklopila u gradsko tkivo pridržavajući se nizu građevina tipičnih za srednjoeuropsku neostilsku izgradnju kraja 19. stoljeća. Nakon Drugoga svjetskog rata i gotovo potpunoga rušenja toga ambijentalno povezanoga dijela grada, ta zgrada teško nalazi zajedništvo s novonastalim praznim prostorima. Zgrada Vojarne izduženoga je pravokutnoga tlocrta s izvučenim središnjim rizalitom, gdje se nalazi ulaz koji vodi u središnje postavljeno veliko stubište. Sa svake strane stubišta simetrično se odvaja prostrani hodnik s okomito postavljenim nizom soba. Svi unutarnji prostori nadsvođeni su i učvršćeni lukovima. Zgrada je trokatna, s pročeljem prema Ulici Ruđera Boškovića. Skromnih je oblikovnih obilježja, s nizom strogih, pravokutnih dvojnih prozora, a samo lagano izvučeni središnji rizalit pridonosi plastičnosti masa. Rustikalna obrada rubova i rizalitnoga prizemlja jedini je ukrasni element te vojne građevine, u kojoj je danas smješten Državni arhiv u Zadru i Znanstvena knjižnica.

Other information
Type of archive:

Regional archives

Last update: 21.08.2015