Directory

Državni arhiv u Splitu

CONTACT DETAILS (See moreSee less)
Visitors Address: Glagoljaška 18, 21000 Split
Country:

Hrvatska

E-mail address:
Webpage:
Telephone:
+385 21 348 914
Fax:
+385 21 344 206
ACCESS & SERVICE INFORMATION (See moreSee less)
Opening hours:

8:30-15:30

Directions:

Državni arhiv u Splitu nalazi se u Glagoljaškoj ulici 18, deset minuta od centra grada, pa se do Arhiva može doći pješice ili osobnim automobilom.

Access conditions: Accessible to the public
Disabled access: Facilities for disabled people are available
Terms of use:

Javno arhivsko gradivo dostupno je za korištenje sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN67/1999) i Pravilniku o radu čitaonice DAST.

Archives research service:

Za korisnike nije dopušteno izrađivati preslike obavijesnih pomagala, cjelovitih arhivskih fondova i zbirki kao ni njihovih većih djelova. Za gradivo s ograničenim pravom korištenja potrebno je uputiti pismeni zahtjev ravnatelju arhiva. Za izradu preslika potrebno je popuniti posebnu prijavnicu. Naknade za izradu preslika i vrste preslika utvrđene su Cjenikom usluga DAST, a sukladno s Cjenikom Hrvatskog državnog arhiva.

Exhibition:

Na prvom katu zgrade u glavnoj Čitaonici tijekom godine priređuju se izložbe, predstavljanje knjiga i koncerti. Tematska predavanja i izložbe, održava se i na drugom katu zgradu, u prostoru ispred sobe ravnatelj.

Guided tours:

U Arhivu se organiziraju i stručna vođenja đaka, studenata, stranaca.

Other services:

Čitaonica Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju raspolaže sa šest radnih mjesta i opremljena je s 1 računalom koje omogućuje pristup bazi podataka digitaliziranog katastarskoga gradiva. U drugoj Čitaonici nalazi se 12 radnih mjesta i 1 računalo te inventari fondova i zbirki DASt-a, inventara fondova drugih Arhiva u Hrvatskoj i inozemnih arhiva. U sastavu te Čitaonice je priručna referentna zbirka knjižnoga gradiva koja se sastoji od enciklopedija i priručnika, objavljenih pomagala i gradiva, arhivskih časopisa i sl. Osoblje u čitaonicama pruža stručnu pomoć u korištenju arhivskih pomagala i naručivanju gradiva. Za sve informacije o gradivu i obavijesti o istraživačkim uslugama DAST, stranke se mogu obratiti osobi koja je zadužena za korisnike. Istraživanje gradiva za potrebe stranaka naplaćuje se prema Cjeniku DAST.

ARCHIVES & HOLDINGS DESCRIPTION (See moreSee less)
Archival and other holdings:

Državni arhiv u Splitu u svom fundusu čuva 616 fondova i zbirki u ukupnoj količini od 6417 d/m. Gradivo se odnosi na razdoblje od 14.-20. stoljeća, a značajno je za političku, gospodarsku, socijalnu i kulturnu povijest, za genaološka istraživanja, za povijest istaknutih osoba i znamenitih obitelji.

Extent of holdings: 6417 m
History of the Archive:

Prvi poznati propisi o čuvanju arhivskoga gradiva na području Hrvatske potječu iz Splita. Već u prvome splitskom Statutu iz 1240., odnosno u sačuvanom Statutu iz 1312. godine, bila je istaknuta posebna odredba o čuvanju arhivskoga gradiva i rukovanju njime "de inventaris librorum comunis Spalati." Zahvaljujući takvoj odredbi, sačuvano je bogato arhivsko gradivo splitske komune, nezaobilazni i nezamjenjivi izvor za proučavanje prošlosti grada Splita. Na žalost, mjerodavni u kasnijem razdoblju, a osobito u 20. st., ne pokazuju skrb u zaštiti i čuvanju arhivskoga gradiva na području grada Splita kakvu su tome gradivu posvećivali "splitski oci" ranoga srednjovjekovlja. Gradivo Namjesništva u Zadru nastalo 1880.-1918., a preneseno 1923. godine iz Zadra, stradalo je u Splitu. U požaru koji je 1969. godine zahvatio jedno spremište, uništeno je 25 fondova novijega gradiva, dok je 28 fondova djelomično izgorjelo. Saveznom uredbom iz 1951. i Rješenjem Gradskoga NOO Splita potaknuto je sustavno skupljanje arhivskoga gradiva u Splitu. Odlučeno je da Muzej grada Splita bude ustanova koja će skrbiti o prikupljanju i popisivanju arhivskoga gradiva, stoga su mu dodijeljena i dva djelatnika zadužena za arhivsko gradivo. Godine 1951. Muzej je dobio i spremište za odlaganje prikupljenih arhiva u Arnirovoj kuli u Dioklecijanovoj palači. Kada je Arhiv 1952. god. osnovan, preuzeo je sve skupljeno gradivo. Nemar vlasti prema arhivskome gradivu očitovao se naročito nakon osnivanja splitskoga Arhiva 1952. godine. Smještaj Arhiva u bivšoj Biskupskoj palači bio je neprikladan zbog vlažnog, skučenog i prenatrpanog prostora, a spremišta su bila dislocirana. Zbog takvog stanja ustanova nije mogla obavljati sve svoje stručne i zakonske obveze. Arhivsko gradivo s terena nije se moglo preuzimati budući da su bili prenatrpani spremišni prostori, pa je tomu gradivu prijetilo uništenje. Nakon 90-ih u samostalnoj Hrvatskoj, u novom ozračju, počelo se ozbiljno skrbiti o pisanoj baštini. Uspostavom nove demokratske vlasti i odlaskom bivše JNA iz Splita, predloženo je da se za Arhiv osigura neka zgrada koju je vojska napustila. Utvrdilo se da je za Arhiv najprikladnija zgrada bivšega Vojno-pomoskoga muzeja i Vojne biblioteke u tvrđavi Gripe. Ta zgrada u srcu grada, bivša austrijska vojarna u staroj mletačkoj tvrđavi iz 17. stoljeća, temeljito je obnovljena prije useljenja spomenuto ga muzeja i knjižnice. Prostor je u njoj bio dovoljno velik i odgovarao je gotovo svim arhivskim standardima. Ujesen 1992. godine Vlada Republike Hrvatske ustupila je na korištenje bez naknade splitskoj Općini cijeli kompleks tvrđave Gripe. Odlukom od 24. veljače 1993. splitska Općina dodijelila je splitskome Povijesnom arhivu glavnu zgradu u tvrđavi Gripe ukupne površine od 4 800 četvornih metara na dvadesetogodišnje korištenje, također bez naknade. Iako je ugovor potpisan, njegovo ostvarenje se odgađalo. Ministarstvo obrane je u veljači 1994. predložilo Vladi RH izmjenu Odluke o predaji objekta tvrđave Gripe gradu Splitu. Toj izmjeni usprotivilo se Ministarstvo kulture. Na sastanku Koordinacijskog odbora za društvene djelatnosti i Koordinacijskog odbora za unutarnju politiku održanom krajem veljače 1994. odlučeno je da se prostor u tvrđavi Gripe dade Povijesnom arhivu na korištenje. Budući da nije bilo nikakva pomaka glede arhivskog preseljenja, zastupnik u Županijskom domu Sabora gosp. Zvonimir Puljić je krajem 1994. postavio pitanje u svezi s Arhivom te tražio izričit Vladin odgovor. Odgovoreno mu je 20. siječnja 1995. godine da preseljenje Arhiva nije sporno, ali prije toga Grad treba osigurati prostor za Pomorski muzej i zbrinuti njegove djelatnike. Gradsko Poglavarstvo je zato izmijenilo Odluku od veljače 1993. i aneksom ugovora ustupilo Pomorskom muzeju 1130 četvornih metara prostora u zgradi koja je već bila dodijeljena Arhivu. Arhiv se mogao koristiti s preostalih 3 670 četvornih metara. Državni arhiv je u kolovozu 1996., nakon mukotrpne borbe, konačno počeo s adaptacijom dodijeljenog mu prostora. Dana 11. veljače 1997. novi arhivski prostor je svečano otvorio ministar kulture Božo Biškupić, što je bio prvorazredni kulturni događaj za grad Split i Hrvatsku u cijelosti.

Date of the archives foundation: 1952.
Archives act:

Odluka o osnivanju arhiva

Archive building:

Državni arhiv u Splitu je smješten u povjesnoj utvrdi Gripe u središtu grada. Tvrđava Gripe je tipična barokna utvrda bastionskog sustava koju je izgradila Venecija u 17. st. kako bi poboljšala obrambenu moć Splita. Od svoje izgradnje sve do naših dana tvrđava je služila isključivo u vojne svrhe. Godine 1977. tvrđava Gripe je proglašena spomenikom kulture na osnovi valorizacije njenih povijesnih, arhitetonskih karakteristika i položaja u odnosu na grad i okolicu. Odlučeno je da se u nju smjeste dvije kulturne vojne ustanove Vojnopomorski muzej i Garnizonska biblioteka. Nakon Domovinskog rata, 1998. u kompleks tvrđave smješten je Državni arhiv, Pomorski muzej i Umjetnička akademija.

Other information
Type of archive:

Regional archives

Last update: 29.02.2016
Archival Material