Directory

Cjelinu arhivskih fondova i zbirki koja se čuva u Arhivu čini preko četiri stotine pedeset arhivskih fondova i četrnaest arhivskih zbirki u ukupnoj količini od oko 3.000,00 dužnih metara arhivskog gradiva i druge dokumentacije nastale u razdoblju 1637-1995. godine. Gradivo koje se čuva u Arhivu važno je za istraživanje upravne, gospodarske, socijalno-zdravstvene, kulturno-prosvjetne i pravne povijesti u prvom redu grada Karlovca i okolice za razdoblje od kraja 18. stoljeća do 1941. godine. Za proučavanje povijesti Vojne krajine, francuske uprave i Kraljevstva Ilirije gradivo se čuva u Ratnom arhivu u Beču, u Arhivu Republike Slovenije u Ljubljani te u Hrvatskom državnom arhivu. Za razdoblje Drugoga svjetskoga rata te za razdoblje nakon 1945. godine gradivo koje se čuva u Arhivu omogućuje istraživanja i za šire područje nadležnosti Arhiva. Riječ je o arhivskim fondovima uprave, pravosuđa, školstva, zdravstva i socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i društveno političkih organizacija. Sačuvano gradivo 18. i prve polovice 19. stoljeća pisano je njemačkim i latinskim jezikom, a iz 20. stoljeća hrvatskim jezikom. Kao osobito vrijedno gradivo koje se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu valja istaknuti Zbirku isprava (povelje) (1767-1878) među kojima je i isprava cara Josipa II. kojom potvrđuje slobode i prava gradu Karlovcu od 8. listopada 1781. godine i isprava kojom Marija Terezija potvrđuje prava cehovima u Karlovačkom i Varaždinskom generalatu, te Lici i Krbavi od 21. rujna 1767. godine. Tu su i fondovi Gradskog poglavarstva Karlovac, nastali radom gradske uprave od osnutka 1579, a sačuvani za razdoblje 1714-1945, koji su zahvaljujući zemljopisnom položaju Karlovca kao prometnog središta, vrijedan izvor za lokalnu i nacionalnu povijest. Svojim se značenjem ističu i Zbirka građevinskih nacrta kotara Karlovac, Ogulin, Otočac, Gospić, Delnice i Sušak (1829-1944) i Zbirka matičnih knjiga (1699-1946). Vrijedne su pozornosti i zbirke razglednica i fotografija. Za izučavanje povijesti školstva 19. stoljeća dragocjeni su podaci sadržani u gradivu fondova Kraljevska gimnazija u Karlovcu i Kraljevska viša realna škola u Rakovcu čijom integracijom započinje novo razdoblje povijesti karlovačkoga srednjeg školstva - povijest Kraljevske velike realne gimnazije u Rakovcu - Karlovcu. Historijski arhiv u Karlovcu je veliku pozornost u preuzimanju, zaštiti, obradi i objavljivanju arhivskoga gradiva posvećivao razdoblju Drugoga svjetskoga rata. Među djelatnostima tadašnjega Arhiva bilo je i objavljivanje zbornika radova i monografija posvećenih tome razdoblju. U tom smislu u okviru Arhiva sve do 1991. godine djelovao je poseban Odjel za istraživanje radničkoga pokreta i NOB-a te je u svezi s time razvio i bogatu izdavačku djelatnost. Danas Državni arhiv u Karlovcu razviha tradiciju objavljivanja znanstveno obavijesnih pomagala za fondove i zbirke koje čuva u svojim spremištima.

Arhiv je započeo rad u prostorijama u zgradi Gradskog muzeja u Karlovcu, Strossmayerov trg broj 7. Prostor se povećao 1962. godine, kada su u potkrovlju zgrade Sindikalnoga vijeća u Karlovcu adaptirane prostorije u kojima je bilo smješteno gradivo komisija za historiju SKJ pri kotarskim komitetima koje su iste godine prestale radom. Prostor Arhiva proširuje se nakon 1967. godine, kada je, uslijed nove administrativno-teritorijalne podjele SR Hrvatske, primljeno gradivo ukinutih narodnih odbora kotareva i općina. Za čuvanje navedenog gradiva dodijeljen je Arhivu prostor u zgradi na Zrinskom trgu br. 8 u Karlovcu. U ovim prostorima Arhiv je obavljao djelatnost sve do izgradnje nove zgrade 1980. godine. Budući da su prostorije u kojima je bio smješten Arhiv bile premalene i neadekvatne za obavljanje arhivske službe, na sjednici Savjeta Arhiva održanoj u Gospiću 26. studenoga 1973. godine prihvaćen je prijedlog da se pristupi pripremnim radovima za izgradnju zgrade Arhiva u Karlovcu. Nakon dužih priprema, izgradnja zgrade, kao jedine do danas namjenski podignute arhivske zgrade u Hrvatskoj, započela je 13. srpnja 1979. godine, na dan obilježavanja početka gradnje utvrde Karlovac. Zgrada je dovršena i useljena 1980. godine. Izgrađena je od armiranog betona namjenski za čuvanje arhivskog gradiva. Opremljena je vatrodojavnim sustavom, te protuprovalnim sustavom s alarmnim uređajima s kamerama (video nadzorom). Zgrada je tijekom Domovinskog rata teško oštećena uslijed eksplozija minobacačkih projektila. Nakon rata obnovljena je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a 1996. godine izgrađeni su i kosi krovovi. Tijek vremena je, uz redovitu upotrebu prostora, ostavio neželjene tragove na vanjskom i na unutrašnjem prostoru koji iziskuju neophodnu sanaciju, rekonstrukciju i uređenje zgrade Arhiva.